Ubrzanje javnog gradskog prijevoza putnika

Signalprojekt je za naručitelja Gradski prijevoz putnika d.o.o. iz Osijeka izradio prometni elaborat ubrzanja tramvaja na dionici tramvajske pruge od Trga Ante Starčevića do Trpimirove ulice.

Elaborat obuhvaća sve tramvajske stanice smještene na Europskoj Aveniji, četiri (4) para tramvajskih stajališta za sjeverni i južni kolosijek, poimence stajališta  „Tvrđa“, „Dom zdravlja“, „Pošta“ i „Sakuntala park“ .

Problematika

• Tramvajska pruga  je na manjem dijelu linije izvan kolnika, a na većem dijelu dijeli kolničku površinu s vozilima.
• Na dijelu linije gdje tramvaji dijele kolničku površinu s vozilima - tramvajska stajališta se nalaze neposredno prije semaforiziranih raskrižja, ili u samome raskrižju.
• Zbog velikog broja putnika na predmetnim stajalištima ne rijetko je potrebno više vremena za iskrcaj i ukrcaj putnika od trajanja crvenog svjetla na semaforu ili se zaustavljanje na stajalištu događa za vrijeme zelenog svjetla.

Pristup

Prvenstveno,  potrebno je  prikupiti i analizirati podatke za lokaciju, u ovom slučaju Europsku Aveniju. Podaci neophodni za elaborat:

• Crteži raskrižja u AutoCad ili sličnom formatu (Google Maps, Geoportal),
• Dijagrami rada semaforskih uređaja,
• Lokacije i  dimenzije tramvajskih stajališta,
• Prolazna vremena za tramvaje u vršnim satima,
• Količina vozila u prometu za sva raskrižja.

Svi gore navedeni podaci su poznati tvrtki, sa napomenom da su prolazna vremena tramvaja mjerena za period od pet radnih dana za vršna vremena u prijepodnevnim i poslijepodnevnim satima.

Kako bi izradili projekt potrebno je u svakom slučaju izraditi „Model postojećeg stanja“. Model postojećeg stanja mora odražavati stvarnu, realnu situaciju u prometu.

Projektiranje buduće situacije moguće je izraditi matematičnim, aproksimativnim izračunom ili pomoću računalnih programa, što je nemjerljivo točnije.

Izrada projekta bi bila nezamisliva bez korištenja programskog paketa PTV VISSIM. PTV Vissim je mikroskopski multi-modulni softver za simulaciju protoka prometa koji je razvio PTV Planung Transport Verkehr AG iz Karlsruhea u Njemačkoj. Razvijen je 1992. godine i danas je svjetski lider na tržištu.

Pojam "Mikroskopska simulacija", koja se ponekad naziva i mikro-simulacija, znači da je svaki element (automobil, vlak, osoba) stvarnosti simuliran pojedinačno, tj. predstavljen je odgovarajućim elementom u simulaciji, uzimajući u obzir sva relevantna svojstva. Isto vrijedi i za interakcije između elemenata.

Značajke PTV Vissima

• Realistična geometrija kolnika
• Precizno prikazivanja položaja svih elemenata mreže (vozilo, biciklist, pješak)
• Dokazan model simulacije ponašanja vozila (engl. „car following model“)
• Detaljna simulacija mijenjanja traka te spajanja istoga
• Kalkulacija emisija
• Stvaranje animacije za 2D i 3D prezentaciju.
• Detaljni simulacijski podaci za svaki element. Primjerice pozicija vozila u svakoj sekundi, vrijeme čekanja, stoji li u redu, trenutna i željena brzina i slično

Zaključno

Korištenjem VISSIM-a izrađena je simulacija postojećeg stanja. Svi podaci i parametri korišteni za simulaciju Postojećeg stanja su stvarni, počevši od količine vozila na pojedinom raskrižju do Signalnih planova semaforskih kontrolera za ista raskrižja. Utrošeno je dosta vremena za projektiranje svake trake te pješačkog prijelaza, tramvajske pruge i slično. Najveći izazov jest napraviti simulaciju kao zrcalnu sliku stvarnog stanja. Potrebno je dosta „fine tunning-a“, čitanja PTV Vissim manuala i slično.

Projekt (simulacija) postojećeg stanja mora odražavati realnu situaciju. Provjeru istoga učinili smo analizom (brojanjem) Tramvajske vožnje u pet ranih dana za vršne opterećenja popodne i prijepodne. Time smo dobili vremena prolaza, čekanja te brzine tramvaja. Rezultati simulacije postojećeg stanja slagali su se sa analizom.

Nakon toga pristupilo se prijedlogu novog rješenja rasporeda tramvajskih stajališta s obzirom na postojeći zeleni val. Nakon toga napravljena je simulacija novog stanja koja je uspoređena s postojećim stanjem. Kao rezultat usporedbe postojećeg stanja i novog rješenja dobili smo sljedeće rezultate:

• Prosječna ušteda vremena na dionici (računski + simulacija) iznosio bi cca 120 s/tram
• Prosječni dnevni interval prometovanja tramvaja je svakih 7:52 min (7,63 tram/h), što nas dovodi do uštede vremena od 15:15 min/h za sve tramvaje
• Obzirom na dnevno radno vrijeme tramvaja na liniji 1 (19:25:00 h/dan) ta ušteda bi bila 296:09 min ili 4:56 h/dan za sve tramvaje

Ako uzmemo u obzir da je prosječno vrijeme zatvaranja punog kruga jednog tramvaja 1:09 h dolazimo do zaključka da će zbog povećanja brzine kretanja isti transportni učinak biti moguće obaviti s četiri vozila manje.